EUROPLJANI I AUTOMOBILI: KRAJ LJUBAVI?

 

Broj prodanih novih motornih vozila godinama Europi dramatično opada, tako je 2012. prodano 12,5 miljuna vozila što je najmanji broj prodanih vozila u posljednjih 17 godina. Višak proizvodnih kapaciteta na starom kontinentu predstavlja preteški balast većini europskih proizvođača. Rezovi suvišnih kapaciteta i radne snage su gotovo neupitni, da li je došao kraj ljubavi između Europljana i limenih ljubimaca?



Pogrešno bi bilo konstatirati da su europski proizvođači izgubili elan budući da se gotovo svakodnevno 'lansiraju' novi modeli. Tako je na prošlogodišnjem Pariškom jesenskom automobiskom salonu uz gotovo kultni Golf 7 još bilo premijerno prikazano oko stotinjak novih modela u raznim kategorijama i podkategorijama. Ovaj 'blizkrieg' novih modela je čini se ništa drugo nego Potemkinovo selo budući da neki od europskih renomiranih proizvođača grcaju u gubicima i teško će opstati bez pomoći europskih vlada-što se i ne mora nužno dogoditi.

Pad prodaje u prošloj godini je bio drastičan, tako je u rujnu u odnosu na kolovoz u Francuskoj prodaja opala 20%, no najveće iznenađenje je u Njemačkoj pad prodaje u istom periodu bio 11% .Od europskih proizvođača u 2012, najviše su podbacili FIAT ,Renault, Peugeot-Citroen i Opel/Vauxhall.

Ne treba niti posumnjati da će konzekvence slabih prodajnih rezultata u europskoj auto industrijii otkazima platiti radnici diljem starog kontinenta. Tako Peugeot-Citroen najavljuje otpuštanje 8 000 radnika samo u Francuskoj. Predsjednik Fiat-Chrysler grupe Sergio Marchionne opisao je stanje u europskoj autoindustriji pomalo bizarnom sličicom. Tako je rekao da: 'Ako pozovete 12 ljudi na večeru a nemate dovoljno hrane, problem možete riješiti da 'upucate' tri gosta '. Marchionne ,automobilski ludak ili genije, je zapravo najavio drastične rezove u Fiatu-špekulira se sa zatvaranjem svih Fiatovih tvornica u Italiji!

Pokušajmo analizirati razloge automobilske krize u Europljana: prvi je nedvojbeno recesija koja se 'valja' po Europi več četiri godine. Ostali uzroci su prije sociološkog nego ekonomskog korijena. Naime, u vremenu informatike interneta, smartphone telefona i kompjutorskih tableta mlađim generacijama automobili više jednostavno nisu 'cool'. Nekadašnje druženje zamjenjeno je virtualnim druženjem na raznim društvenim platformama a svemogući kompjutor omogućio je da se može  raditi i kod kuće. Također, možemo i kupovati online i tako značajno smanjiti troškove (gorivo, usputna kavica i sl.).

Europljani sve više koriste gradski prijevoz kao i bicikle, što značajno pridonosi smanjenju zagađivanja i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Zanimljive su i car-sharing šeme kod kojih se nastoji što optimalnije dijeliti i ekspolatirati privatne i rent-a-car automobile   Njemačka stavlja veliki naglasak na razvoj elektroautomobila, no oni  su još uvijek preskupi i sa još uvijek premalim putnim radijusom tako da neki prozvođači povlače elektro automobile iz ponude, doduše  u velikoj tišini.

Donekle je začuđujuće da još niti nijedan proizvođač ne može ponuditi (relativno) jeftin električni automobil. Takav fiktivni elektro automobil, nazovimo ga 'smartcar', napakovan informatičkom 'gadgeterijom' bi zasigurno postao trenutan hit kod 'smartphone' generacije.

Proizvođači automobila uzvraćaju 'udarac' ponajprije sa novim generacijama štedljivih i učinkovitih dizel i benzinskih motora. Volkswagenov Golf 7 tako u najekonomičnijoj verziji u prosjeku troši samo 3,2 litre dizela na sto pređenih kilometara. Fiat u manje automobile ugrađuje štedljive turbo motore sa 2 cilindra, no 'najhrabriji' je Ford koji će u novi model Mondea (limuzina poprilične veličine i težine) ugrađivati sićušni trocilindarski turbo motor zapremine 1 000 cm3. Pored toga što svemoćni kompjutor kreira i proizvodi automobile najvjerojatnije je da će u bliskoj budućnosti 'njegovo digitalno veličanstvo' početi i upravljati našim vozilima.

Fiat 500 L izlazi sa proizvodne trake u Fiatovoj tvornici u Kragujevcu

Europski proizvođači godinama su kupcima nudili sve veće i jače automobile i pri tome uspješno zarađivali. Tako danas najjači Mini JCW GP II ima čak 215 KS dok je na primjer Fiat 127 Sport ,sportaš iz sedamdesetih, imao  samo 70 KS. Proizvođači su postali žrtve vlastite pohlepe za lakim profitom i megalomanije pa sada tržite jednostavno ne može absorbirati ogromnu masu novih automobila.

Fiat 127 Sport-nekada je 70 KS bilo dovoljno

Definitivno, Europljani nisu više u ljubavi sa limenim ljubimcima. Ne računajući najavljene otkaze u autoindustriji ovu europsku automobilsku kontra-revoluciju možda treba i pozdraviti. Ekološka osviještenost i razvijeni javni transport pomoći će rasterećenju prometnica kao i smanjenju emisije štetnih plinova. Pohlepno-pragmatični predsjednici multinacionalnih auto kompanija ionako već duže gledaju u smjeru Istoka jer zapravo ukupno svjetsko automobilsko tržište je 2012. poraslo za 6%. Milijuni Kineza,  Indijaca  i drugih stanovnika trećeg svijeta sa žudnjom očekuju od automobila da im omogući što ubrzaniji razvoj, ponešto zabave i, ne zaboravimo, prestiža. Upravo onako kako je to bio slučaj u Europi prije pola stoljeća pa sve do nedavno.

Citroen DS, vjerojatno tehnološki najrevolucionarniji europski automobil 

Citroen C6, neuspješan nasljednik 'ideja koji je promovirao' DS, prestao se proizvoditi 2012.

  Fiat pokušava 'lansirati' svoje modele u SAD, no sa promjenjivim uspjehom