AUTOINDUSTRIJA-KINEZI DOLAZE!?

Deng Xiaoping u limuzini Red Flag-Crvena zastava

Kako je proizvodnja i prodaja automobila ( i komercijalnih vozila) u Kini premašila 18 milijuna vozila u 2011. i onim najsumničavijim postalo je jasno da je Kina postala glavni 'igrač' u autoindustriji. Tako se Amerika donedavno najautomobilstičkija nacija na svijetu, nakon stoljeća prevlasti, našla na drugom mjestu. Iako je Amerika još uvijek najveća privreda na svijetu, sa sigurnošću se može reći da će umjesto Detroita, dosadašnjeg centra američke i svjetske autoindustrije, globalna autoprijestolnica 21. stoljeća biti -Šangaj!.

Lifan-kopija Minija

Siloviti razvoj autoindustrije u Kini počeo je osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je kineska vlada dopustila osnivanje isključivo joint-venture kompanija u mješovitom kineskom i stranom vlasništvu. Strane kompanije su drugim riječima 'primorane' automobile proizvoditi u Kini a za uzvrat pružala im se šansa prodora na tržište koje broji 1,3 milijarde ljudi. Kinezi tako u autoindustriji imaju zaposlenu cijelu 'vojsku' radnika i ništa manje važno- stručnjaka, a stranim kompanijama je prisustvo u Kini u uvjetima sadašnje kreditno financijske krize donijelo željno očekivani porast prodaje na kraju ove godine. Američki General Motors je tako u Kini krizne ( i umalo kobne za GM!) 2009. prodao preko 1,6 milijuna automobila što je činilo ¼ ukupne svjetske GM-ove prodaje. Pored 'amerikanaca' GM-a, Forda i Chryslera u Kini su jaki 'igrači' još i VW, BMW, Toyota, Peugeot-Citroen, Honda i Hyundai.

Zanimljivo da je je najveći kineski brand Chery zauzima tek osmo mjesto po obimu prodaje. 'Potpuno' kineski automobili drže 30% udjela na tržištu a od početka godine njihova prodaja je opala za 8% u usporedbi sa istim razdobljem u 2011. Za sada 'čisto' kineski automobili mogu konkurirati jedino cijenom tehnički kompetetnijim i dopadljivijim modelima europskih, američkih, japanskih i korejskih proizvođača

ZOTYE  Z100-najjeftiniji kineski automobil, inspiriran Suzuki Altom, cijena 3 700 am.dolara
-oko 20 000 kuna!

Poticaji kineske vlade za zamjenu starih i kupovinu novih automobila te smanjeni porez za kupovinu novih vozila nesumnjivo su utjecali na rekordne rezultate prodaje prethodnih godina. No, poticaji su većinom ukinuti budući da kineska vlada pokušava usporiti vrtoglavi porast proizvodnje automobila. Tako je i ukupna prodaja opala u prva četiri mjeseca za 1.2 % u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine. Nadalje, kineska vlada uvela je zabranu kupovine automobila iz joint venture kompanija za potrebe državnih službi.

No, nešto usporenija ovogodišnja prodaja je čini se ipak samo zatišje pred buru budući da se strani proizvodžači naprosto utrkuju tko će otvoriti još pokoju tvornicu u Kini. Tako će Volkswagen uskoro početi graditi svoju sedmu a Ford petu tvornicu u Kini. Rastuća kineska srednja klasa naprosto je razvila neutaživ apetit za limenim ljubimcima tako da je prodaja SUV u 2011. porasla za 20 %. I proizvođači luksuznih vozila mogu zadovoljno trljati ruke budući da Kinezi obožavaju klasične limuzine sa mnogo prostora što je tajna uspjeha američkih proizvođača u Kini.

Na grafikonu krajnje desno možemo vidjeti da ukoliko bi Kinezi posjedovali isti broj automobila kao Amerikanci, nafte jednostavno ne bi bilo dovoljno!

  

Procjene proizvodnje kineske auto industrije za 2015. su astronomskih 23 milijuna prodanih vozila te 30 milijuna vozila u 2020!, ako se uzme u obzir da u Kini od 1000 stanovnika vozilom samo 58 stanovnika posjeduje vozilo a u Americi na 1000 stanovnika čak oko 840 stanovnika, jasno je da Kina predstavlja tržišni El Dorado za automobilske kompanije.

No, postoje i brojni problemi koji su se pojavili kao posljedica porasta broja motornih vozila u Kini. Kineski gradovi bivaju sve zagađeniji i gotovo zagušeni automobilima tako da su kinezi od nekadašnjeg izvoznika nafte postali uvoznici i gotovo ovisnici nafte na svijetu. Do 2020. Kina planira izgraditi nevjerojatnih 45 000 kilometara auto-puteva, no postavlja se pitanje kakve će sve posljedice kineska 'autorevolucija' izazvati u pogledu opskrbe i cijene nafte te globalnog zatopljenja.

Automobilska Kina danas u mnogome podsjeća na onu u Sjedinjenim Državama početkom prošlog stoljeća. Amerikanci su tada imali oko stotinjak automobilskih kompanija koliko otprilike Kina ima danas. Kineska vlada otvoreno favorizira velike proizvođače budući da je jasno, kao i u Americi prošlog stoljeća, da se samo veliki mogu nametnuti i održati na uzburkanom globalnom tržištu.

Kinezi automobile većinom izvoze u zemlje u razvoju no vlada je postavila domaćim proizvođačima strateški cilj da izvoz dostigne vrijednost od 85 milijarde $ do 2015 godine. No, nezvjesno je da li će veliki kineski proizvođači; Chery, Geely, BYD i Brilliance u bližoj budućnosti napraviti značajniji prodor i na tržišta Europe i Sjedinjenih Država budući da još uvijek zaostaju na područjima kvalitete, dizajna i brandinga. Problemi sa brandingom se pokušavaju riješiti akvizicijom zapadnih kompanija, koje su u pravilu u problemima npr engleski MG i švedski Volvo, a od strane kineskih autokompanija.

Kina teži postati i najveći svjetski proizvođač električnih automobila tako da vlada potpomaže kompanije i usavršavanje stručnjaka. Rezultat toga je da sve veće automobilske kompanije imaju i po nekoliko modela elektro i hibridnih automobila što na tržištu što u razvoju. Pionir i lider u području elektroautomobila je kompanija BYD u koju je 230 milijuna američkih dolara uložio i čuveni američki investitor Warren Buffet. BYD je razvio vlastiti 'Fe' ili željezno-ionski akumulator o čijim detaljima se malo zna osim da je značajno jeftiniji od ion-litijskog akumulatora. 

                                  Roewe 750, kineski Rover 75-zanimljivo je da su kinezi kupili tehnologiju i tvornicu

                                   Rover ali ne i ime i zaštitni znak kojega Britanci ipak nisu htjeli prodati 

Na pitanje 'Kinezi dolaze?' iz naslova treba konstatirati da su oni već u 'globalnom selu' ako već ne i u 'našem selu'. Kako Kinezi grozničavo rade na razvoju vlastitih tehnologija i dizajna sa naglaskom na hibridne i elektroautomobile nemojmo se iznenaditi ako za koju godinu i u 'našem selu' vidimo kakav kineski automobil. Jedino što ga vjerojatno nećemo moći i čuti jer će vjerojatno biti 'na struju'. 

   Kineski proizvođači automobila još uvijek prolaze prilično loše na crash testovima;

  Novi model iz tvornice SAIC koja pokušava proizvesti modele stilistički slične onima iz ugaslog britanskog Rovera;